Richard Francis, potpredsjednik poznate švicarske poslovne škole IMD, koji je nedavno boravio u Zagrebu, tvrdi da su posljednjih mjeseci izdvajanja za edukaciju srezana na pola

Rezanje troškova u vrijeme krize moglo bi drastično utjecati na poslovno obrazovanje. Poslovna edukacija na vrhu je popisa troškova koje mnogi menadžeri trpaju u kategoriju ‘neprioritetnih’, što je sasvim logično u vrijeme kad se svaka kuna obrće dvaput prije nego što se pusti iz ruku. Da je uistinu tako, i to ne samo u Hrvatskoj već i na drugim tržištima, potvrđuje i Richard Francis, potpredsjednik poznate švicarske poslovne škole IMD.

- Kompanije režu izdvajanja za edukaciju, u regijama u kojima radim najmanje na pola. S druge strane, ono što ostane rastežu do krajnjih granica - kaže Francis, koji je u IMD-u zadužen za područje Istočne Europe, Rusije i Kine. Prema njemu, rusko je tržište najbolji pokazatelj tih trendova, jer su baš tamo tvrtke zamrzavale proračune još potkraj listopada, pa su neke poslovne škole i zatvorene.

90% klijenata izgubile su neke poslovne škole u Istočnoj Europi i Rusiji, pa su morale srezati proračune ili odustati od rada

- Tamo je bilo mnogo lokalnih poslovnih škola, a neke su se suočile s gubitkom i do 90 posto svojih klijenata, pa su morale rezati proračun ili odustati od rada. Čak su i neke škole s kojima mi radimo morale rezati proračun toliko da imaju problem s plaćanjem svojih zaposlenika, a sve se to odigralo u protekla tri mjeseca - kaže Francis.

Smatra da bi takav trend u konačnici mogao biti i pozitivan, jer će izazvati okretanje prema kvaliteti, unatoč tome što će poslovanje trpjeti. Za IMD, koji je prema Financial Timesu u prošloj godini imao najbolji program edukacije menadžera na svijetu, a prema Economistu najbolji MBA program, to svakako neće biti problem. Ne bi trebao biti ni za manje poslovne škole koje su podučavale kvalitetno, imale dobru metodologiju i pružale vrijednost svojim klijentima prije krize. No, čini se da je u svijetu zavladao trend prema kojem su poslovne škole često prodavale polovičan proizvod.

Prodavanje magle - U posljednjih deset godina, dok su vremena bila dobra, bilo je lako prodati bilo kakav trening. Ali u teškim vremenima, ako ne možete svojim klijentima demonstrirati da pružate uslugu koja je potrebna, u nevolji ste. To dovodi do bijega prema kvaliteti i dobar je poziv na buđenje za mnoge poslovne škole i trenere koji su prodavali bilo što - kaže Francis. U pojedinim poslovnim školama vjerojatno će se zbog toga rezati cijene i davati otkazi, iako bi poslovne škole koje imaju dodiplomske studije toga trebale biti pošteđene. Ipak, iako je jasno da se na troškovima edukaciju mora štedjeti, tvrtke bi trebale shvatiti da još uvijek moraju obrazovati viši menadžment.

Razlikuju se prema kvaliteti obrazovanja

Lokalne top-menadžere obrazovanje pretvara u globalno jake

- Poslovne škole imaju veliku ulogu u tome da se menadžment dobro pripremi za situacije poput ove i siguran sam da se i poslovne škole u Hrvatskoj jako trude promovirati različite modele menadžerskih edukacija, ali pitanje je imaju li dovoljno znanja i istraživanja. Razlike između dobroga ruskog ili kineskog menadžera i dobroga hrvatskog menadžera jako su male - njih odlikuju klasične kvalitete koje čine svakoga dobrog menadžera. Ono čime se oni razlikuju jest kvaliteta obrazovanja koju su dobili, odnosno je li ih znanje koje su stekli pripremilo da budu i globalno uspješni. Vrhunske lokalne menadžere potrebno je zato pretvoriti u menadžere svjetske klase, što ne znači da oni trebaju raditi izvan svoje ekonomije, već da moraju razmišljati globalno - objasnio je Francis.

- Ovo nije vrijeme da se mnogo ljudi iz srednjeg menadžmenta šalje na edukacije, ali za top-menadžment to je nužno, da bi znalo što se događa, kako se druge kompanije nose s problemima i kako promjene implementiraju u svoje poslovanje - poručuje Francis.

Menadžerski vrh neke tvrtke trebao bi tako učiti srednji menadžment kako se nositi s promjenom, a srednji menadžment bi na sebe trebao preuzeti ulogu ulijevanja povjerenja ostalim zaposlenicima. Kompanije bi, smatra Francis, trebale više raditi sa svojim top-menadžmentom i starijim vodstvom, a srednji bi menadžment trebao biti mnogo bliže događajima, zaposlenicima i klijentima. Jedan od najučinkovitijih načina uštede na poslovnim edukacijama jest i podučavanje menadžera o tome kako da podučavaju druge.

- Mnoge se tvrtke okreću unutarnjem treniranju, što nama odgovara. Nastojimo raditi s internim programima kompanija, radimo s top-menadžmentom i stvaramo ‘Train the trainers’ programe, pa onda ti ljudi iz menadžmenta mogu raditi programe za druge - objašnjava Francis.

Prve su taj sustav počele primjenjivati velike kompanije, prepoznajući u tome priliku da kvalitetnije utroše novac namijenjen edukaciji. Vjerojatno odatle proizlazi i činjenica da je većina hrvatskih menadžera koji su bili ili jesu polaznici nekog od programa IMD-a iz multinacionalki, s kojima škola ima korporativne ugovore. Potreba za kvalitetnim menadžerskim obrazovanjem kao da još uvijek nije najbolje shvaćena u svim tvrtkama i čini se da postoji otpor prema tome da se plati za vrhunsko obrazovanje, kao da se njegova vrijednost ne shvaća najbolje.
- Čini mi se da postoji veliki jaz između obrazovanja koje je potrebno ekonomijama koje su u tranziciji i onog koje se nudi na tržištu. Isti uzorak možete vidjeti u mnogim drugim zemljama Istočne i Jugoistočne Europe i mislim da je to pitanje zrelosti, jer je prije bilo mnogo lokalnih problema i činilo se da je posao lokalan. Nažalost, kriza poput ove vodi shvaćanju činjenice da je posao globalan - smatra Francis.

Odnos prema menadžerskom obrazovanju tako nije problem samo u Hrvatskoj, ali se na tome da ga se počne cijeniti mora sustavno raditi. Menadžeri bi morali biti sigurni da su njihove odluke utemeljene na znanju i da su dobro informirani kad ih donose. Iako je jasno da dobro obrazovanje nije rješenje za sve, ono svakako može podići spremnost menadžera na krizu poput ove ako je kombinirano s iskustvom.

S fakulteta na funkciju Učenje preko studija slučajeva dobra je priprema, jer postoje mnogi slučajevi u kojima su se tvrtke suočavale s vrlo ozbiljnim krizama, koje od trenutačne krize razlikuje to što je bila riječ o pojedinačnim slučajevima, ali to ne znači da je iz njih bilo lako izaći. Ipak, ako se proučavanje slučajeva ograniči samo na lokalno okruženje, postoji mogućnost da takvo iskustvo tamo ne postoji. Trend menadžerskog obrazovanja kojim se vrlo mlade ljude koji su tek izašli s fakulteta odmah gura u menadžerske edukacije svakako nije pozitivan jer ne postoji način za postizanje ‘instant’ menadžerskog uspjeha.

- To je opasan trend, koliko god da je dobro obrazovanje važno, ljudi se moraju testirati na tržištu. Uvijek preporučujemo ljudima koji imaju obiteljske biznise da svoje mlađe članove potiču na rad u drugim tvrtkama i vide koliko su kvalitetni - kaže Francis dodajući kako je razumljiva želja roditelja da njihova djeca jednog dana preuzmu tvrtku, ali da pritom moraju biti vrlo oprezni. Naime, iako se neki ljudi dobro snađu na menadžerskim pozicijama neposredno nakon fakulteta, mnoga istraživanja jasno pokazuju da ih je većina u takvoj situaciji predodređena za neuspjeh.

Piše: Tatjana Brebrić / tatjana.brebric@liderpress.hr
Izvor: www.liderpress.hr