Dr. Mladen Vedriš savjetuje što činiti s viškom kapitala, u što ulagati, treba li se zaduživati.
Pad cijena dionica, prinosa fondova, oskudnost kapitala i rast kamata te rast cijena i inflacije, sve su to parametri koji sve više pritišću kućne budžete i obezvrjeđuju oblike imovine kojima građani raspolažu. Iako se svijet ponadao da očekivana intervencija američke vlade znači i kraj potresa na globalnim tržištima, dio analitičara predviđa da bi kriza mogla potrajati još barem dvije godine. Ljudi se pitaju kako se u takvim uvjetima ponašati, štedjeti ili trošiti, kupovati ili prodavati, u što ulagati i je li pametno zaduživati se? Profesor Ekonomske politike i međunarodnih ekonomskih odnosa Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. Mladen Vedriš kaže da u turbulentnim i kriznim vremenima kao što su ova kroz koja danas cijeli svijet prolazi, i za financije vrijedi princip ponašanja koji bi vrijedio i da se za oluje nađete na moru: najbolje što možete učiniti jest da spustite jedra i bistre glave čekate da oluja prođe.

Smanjiti izlaganje rizicima 

U prijevodu, razumno je, koliko je god moguće, smanjiti izlaganje novim rizicima. Svatko tko, primjerice, razmišlja o novom kreditnom zaduženju mora biti realan oko procjene svojih i obiteljskih budućih prihoda. Ne treba se zalijetati i ne uzimati iznose kredita s čijom bi otplatom u budućnosti mogli imati poteškoća. Drugo, u svijetu rastu valutni rizici, pa se mora voditi računa u kojoj se valuti zaduživati. Uvijek je najbolje i najsigurnije to učiniti u onoj u kojoj privređujete, što znači ako je netko pomorac ili iznajmljuje apartmane, odnosno ostvaruje prihode u devizama, može se i zaduživati u toj valuti. Jer, tada je devizni rizik kontroliran deviznim prihodima. Međutim, ako imate isključivo kunske prihode, onda je sigurnija varijanta kunski kredit jer tek kada Hrvatska uđe u EU i Europsku monetarnu uniju euro će postati i naša valuta. Treće, uvijek kada se nešto kupuje treba razmišljati o cash poziciji, o likvidnosti, hoće li ta imovina uvijek biti utrživa, hoćete li i u takvim vremenima kada vam je gotovina hitno potrebna tu imovinu moći prodati bez prevelikog diskonta. I četvrto, ulaganje u sebe, u dodatno obrazovanje, vlastito ili članova obitelji, uvijek je najsigurnije ulaganje. To ujedno vrijedi i za vrijeme krize, a možda u vrijeme krize još i više! Primjerice, propašću velikih investicijskih banaka mnogi mladi ljudi u svijetu su ostali bez posla. Nakon toga upisuju dodatne menadžerske programe na kojima će učiti i na primjeru ove aktualne krize. Ključno je da se opet mogu snaći i pronaći svoju poziciju u svijetu rada. Jer i tržište rada uvijek i ponovo preispituje naše kvalitete. I, zato je najbitnije nikad ne prestati raditi na sebi, ističe dr. Vedriš.
S obzirom na to da cijene dionica padaju, a na burzama vlada pesimizam, mnogi utočište traže u nekretninama, no za svaki taj oblik ulaganja vrijede i dodatna pravila.

Još ova godina krizna 

Ako je to ulaganje u dionice, tada ulagati u dionice s dobrim temeljnim pokazateljima, iza kojih stoji stvarna vrijednost i perspektiva tvrtke. Takve dionice su, primjerice, dionice duhanskog sektora,prehrane i pića koje imaju trajnu vrijednost bez obzira na trenutno osciliranje na tržištu. Općenito, mora se izbjegavati špekulativno ulaganje i dionice koje su možda trenutni »šlager« na tržištu, a birati ozbiljniji pristup i kvalitetu na dugi rok. Ako je riječ o ulaganju u nekretnine, onda se mora uložiti u kupnju stana, kuća ili zemljišta na lokaciji koju će valorizirati europsko i otvoreno tržište. To su lokacije poput centra grada ili uz more, dakle lokacije koje će biti zanimljive i širem tržištu i inozemnoj potražnji, napominje Vedriš.Međutim nekretnine su trošak za investitora,tu je bitan odnos ponude i potražnje,jer nekretninu nije lako prodati za razliku od dionice.

Dodaje da se možda sada neke manje atraktivne nekretnine kojima je cijena pala čine kao prilike. No, kaže naš sugovornik, pitanje je hoće li takvim nekretninama, koje je tržište ipak valoriziralo na niže, cijena u budućnosti rasti. Dakle, opet je bolje ići na kvalitetu. Na pitanje koliko bi kriza još mogla potrajati, Vedriš odgovara da je za očekivati da će to »čistilište« trajati još barem dvije godine, dok se ukupni odnosi u potpunosti ne stabiliziraju.U hrvatskoj ima previše nekretnina,tu bi mogli nastati problemi ukoliko dođe do poskupljenja kapitala.
- Ako paket interventnih mjera koje sprema američka vlada da rezultata, može se očekivati postupno stišavanje daljnjih kriznih tenzija. U svakom slučaju, bit ćemo pametniji do kraja godine, kada prođu američki izbori i kada se točno bude znao sastav i stav novog američkog leadershipa koji će sigurno unijeti fresh view (svježi pogled). A o tome će uvelike ovisiti događaji na američkom, a onda i na globalnom tržištu koje je pod izuzetnim pritiskom događanja u SAD-u, zaključuje dr. Vedriš.

Izvor: www.transfer-biro.hr